Tumblelog by Soup.io
Newer posts are loading.
You are at the newest post.
Click here to check if anything new just came in.

July 08 2018

17:41
Da bismo shvatili zen, potrebno je obratiti pažnju na područje psihologije nesvjesnog. To je područje na kojem se zen do danas najranije i najdosljednije afirmirao u zapadnoj kulturi. Zen je proizašao iz specifične buddhističke tradicije, za koju je karakteristična srodnost sa širom tradicijom indijske vjerske kulture, sačuvanom u sustavu yoge. Njegova metoda je specifična po tome što odbacuje intelektualne i religijske predodžbe koje nas sprečavaju u pravom viđenju stvarnosti. Naziv zen potječe od indijskog naziva metode dhyāna koju mi na Zapadu obilježavamo terminom meditacija. Specifičnu verziju buddhističke nauke o meditaciji donio je u Kinu Bodhidharma u 6. st. n. e. Njega smatraju utemeljiteljem i prvim patrijarhom škole đhāna, čiji naziv Kinezi izgovaraju č’an. U svojem najosnovanijem povijesnom smislu zen je element buddhističke religioznosti s vrlo specifičnim obilježjima mentaliteta Dalekog istoka. Zen je više formalna disciplina praktičnog uma nego materijalni sustav etike. Stoga je u zenu više naglašena vještina življenja, koja obuhvaća integralnu osobnost uz snažan naglasak na njezinim iracionalnim snagama, a manje formalna neutralnost prema vrijednosnim sadržajima samoga življenja. Suzuky, majstor zena, jedan je od prvih koji nam je pokušao približiti shvaćanje zena i nesvjesnog. Njegov pojam nesvjesnog razlikuje se od onog kako ga shvaćaju psihoanalitičari.



Za Suzukija psihoanalitičarski pojam nesvjesnosti je metanaučan ili prenaučan. Zenovski stav se počeo razvijati pošto je znanost, odnosno intelektualizacija, izvjesno vrijeme već bila zauzela čitavo polje čovjekovih proučavanja, a zen traži da, prije no što bezuvjetno priznamo vlast znanosti nad cijelim područjem ljudskih djelatnosti, zastanemo, razmislimo i vidimo da li je postojeće stanje stvari dobro. Nesvjesnost, prema Suzukyu, treba osjetiti i to u najprvobitnijem ili najosnovnijem obliku. Osjećaj nesvjesnosti mnogo je osnovniji, primarniji i ukazuje na doba nevinosti, kada se u prvotnoj materiji, odnosno tzv. kaotičnoj prirodi još nije bila počela buditi svijest. Za Suzukija voljeti Boga znači nemati svoje ja, steći ‘ne – um’, osloboditi se sputavajućih motivacija svijesti. Velika nesvjesnost, ili kozmička nesvjesnost zapravo  je naša unutrašnjost, odnosno Bog. Nesvjesnost je u zenu nesumnjivo tajanstvena, nepoznata, te stoga neznanstvena. Ali to ne znači da je izvan domašaja naše svijesti i da nas se ništa ne tiče. Naprotiv, to je ono što nam je najprisnije i baš zbog te prisnosti teško je njome ovladati. Stjecanje svjesne predodžbe o nesvjesnom zato iziskuje posebnu poduku svijesti. Možemo reći da je nesvjesnost, ukoliko je povezana s osjetilnim područjem, proizvod dugog procesa evolucije tijekom kozmičke povijesti života i nju podjednako posjeduju životinje i djeca. Ali s intelektualnim razvojem, s našim rastom, u područje osjeta prodire intelekt, i tako se gubi naivnost osjetilnog iskustva. Kad se smijemo to nije samo osmjehivanje: postoji tu još nešto. Ne jedemo kao u djetinjstvu, jedenje je pomiješano s umovanjem. I pošto svi podliježemo ovoj najezdi intelekta ili miješanju s intelektom, jednostavni biološki postupci zagađeni su egocentričnim interesom. To znači da je sad u nesvjesnosti prisutan uljez, da ona ne može neposredno ili trenutno da zađe u područje svijesti, a svi postupci koji su bili svedeni na biološke nagonske funkcije sada preuzimaju ulogu svjesno i intelektualno usmjeravanih činova. Ovaj preobražaj poznat je kao gubitak ‘nevinosti’ ili stjecanje ‘znanja’, po izrazu iz biblijskog mita. U zenu, buddhizmu i yogi to se obično naziva ‘afektivnom onečišćenošću’ (kleśa) ili uplitanjem svjesnog uma kojim je ovladalo umovanje (viđńāna). Suzuki smatra da je cilj zena da se zreli čovjek oslobodi od afektivne onečišćenosti, a, također, i da se oslobodi intelektualno svjesnog uplitanja, ako iskreno želi ostvariti slobodan i spontan život u kojem ga neće progoniti uznemirujuća osjećanja kao što su strah, nelagodnost ili nesigurnost. Kada dođe do tog oslobođenja, odnosno satorija, na području svijesti počinje djelovati ‘izvježbana’ nesvjesnost.

Kozmička nesvjesnost

Prema Suzukyu, psihologija mora biti nadiđena, odnosno mora se prodrijeti do ontološke nesvjesnosti. Suzuky nesvjesnom pridaje metafizičko značenje, tj. značenje o kojem govori Jung kada spominje kolektivno nesvjesno. Ipak, zahvaćanje toga ontološkog sadržaja ne može se postići intelektualiziranjem, što nam je poznato iz zapadne kršćanske mistike, koja također upozorava da je razum samo jedan segment naše osobnosti. Intelekt je potreban da bi se, ma koliko nepouzdano, utvrdilo gdje je stvarnost. A stvarnost se poima tek kada se intelekt odrekne zahtjeva prema njoj. Najbolji primjer za to jest zen kōan koji u sebi nosi intelektualne premise, a zapravo ide za time da pojedinca natjera da nadiđe intelektualni način pristupa stvarnosti. Kōan se bavi nečim što ide iza logičnosti stvari, pošto zna da je ondje istina koja oslobađa. Kōanisu kao neka vrsta paradoksalnog pitanja učitelja, koja čovjekov intelekt dovodi do vrhunca napetosti, te ga konačno prisiljava besmislenim i nedostojnim utroška mentalne energije. Logika usvaja samo kontinuitet, a nikad skok preko zjapećeg ponora. A zen od svakog očekuje da izvede baš taj skok, usprkos prividnoj logičkoj nemogućnosti. Zato nas zen odostraga stalno tjera da nastavimo upražnjavanje zdravorazumskog razmišljanja, kako bi sami uvidjeli dokle možemo stići u tom jalovom pokušaju. Ovo osobno iskustvo potrebno je da bi se probudila sveukupnost našeg bića, jer se obično, suviše lako zadovoljavamo svojim intelektualnim dostignućima, koja se, na kraju krajeva, tiču samo periferije života. Suzuky, stoga, prednost daje volji koja je po svojoj biti bliža istini nego intelekt, jer njeno načelo počiva u korijenu svega što postoji i sve spaja u jedinstvenu cjelokupnost postojanja.


June 30 2018

14:41
Razvijajte koncentraciju, monasi. Skoncentrisani monah vidi stvari onakvima kakve jesu.





Onaj koji se opredelio za život duha, treba da se kloni dve krajnosti. Jedna je život posvećen zadovoljstvima i uživanjima, što je nisko, neplemenito i nekorisno. Druga je život izložen mučenjima, što je ružno, nedostojno i nekorisno. Oslobođeni se udaljio od obe krajnosti zato što je otkrio pravi put koji vodi saznanju, velikoj mudrosti, uzvišenosti, unutarnjoj svetlosti i nirvani.
14:38
Telo je bolno, slabo i tegobno. Jer ko će tvrditi da je ono i za trenutak potpuno zdravo, sem iz potpune ludosti? Ovako sebe treba da vežbaš: 'Čak i ako je moje telo bolno, moj um biće bez bola.'





Neupućen, običan čovek, oblik smatra sopstvom. I onda se taj njegov oblik menja, postaje drugačiji. Kako se oblik menja, tako i njegova svest postaje zaokupljena promenom oblika. Uznemirenost i duševna stanja rođena iz zaokupljenosti promenom oblika nastavljaju da opsedaju njegov um. Pošto mu je um opsednut, i on je uplašen, nesrećan i ispunjen nemirom; zahvaljujući vezivanju postaje uznemiren. Na taj način nastaje uznemirenost usled vezivanja.
14:35
Ne činiti nikakvo zlo, uzdići se u dobroti, pročistiti svoj duh - to je pouka svih buda.




Kada ga pogodi osećaj bola, neuk čovek žali, tuži i jadikuje, udara se u grudi, postaje mahnit. Tako on oseća dva bola, telesni i mentalni. Baš kao što čovek pogođen jednom strelom ubrzo potom biva pogođen i drugom, na isti način neuk čovek kada ga pogodi osećaj bola, oseća dva bola, telesni i mentalni. Ali mudrac, kada ga pogodi osećaj bola ne žali, ne tuži i ne jadikuje, ne udara se u grudi, ne postaje mahnit. Tako on oseća samo jedan bol, telesni, ali ne i mentalni.
14:33
Rahula, kad god se pripremaš da nešto učiniš, treba da pomisliš: “Ovaj postupak koji nameravam da učinim - hoće li on naneti patnju meni, drugima ili oboma? Je li to štetan postupak, sa bolnim posledicama, bolnim ishodom?” Ako posle takvog ogledanja vidiš da će naneti patnju tebi, drugima ili oboma, da je to zapravo štetan postupak, sa bolnim posledicama, bolnim ishodom, onda sasvim sigurno ne treba da učiniš takav postupak. Ali ako posle ogledanja vidiš da neće naneti patnju tebi, drugima, niti oboma, da je to zapravo koristan postupak, sa srećnim rezultatom, srećnim ishodom, onda sasvim sigurno treba da učiniš takav postupak.




Kada starost i smrt idu pravo na tebe, šta bi drugo trebalo raditi nego ponašati se u skladu sa darmom, ispravno se ponašati, činiti poželjna, dobra dela?
14:30
Postoje četiri načina da se skrene s puta. Skretanje s puta zbog žudnje. Skretanje s puta zbog mržnje. Skretanje s puta zbog zablude. Skretanje s puta zbog straha.




Kao što vjetar ne satire čvrstu stijenu tako se ni pametni ljudi ne kolebaju pred pokudom ili pohvalom
14:25
Da, Kalame, normalno je što sumnjate i u nedoumici ste, jer nedoumica je nastala iz onoga što je sumnjivo. Zato, Kalame, ne dajte se zavesti onim što se prepričava, ni što je postalo tradicija; ni tvrdnjama, ni zato što je u skladu sa svetim knjigama, ni logičkim zaključcima i domišljanjima, ni zato što se po svemu čini da je tako, ni zato što vam neko gledište izgleda uverljivo, ni zato što tako kaže isposnik koji vam je učitelj. Tek onda, Kalame, kada sami uvidite da su određene stvari nepovoljne i pogrešne, tek tada ih napustite... A kada sami uvidite da su određene stvari povoljne i ispravne, tek tada ih prihvatite i sledite.



Treba razmatrati predmet istraživanja tako da svijest izvana ne bude ometana niti privlačena, a iznutra da ne bude pokolebana sklonošću ni strahom.
14:22
Mudar čovjek napušta manju sreću i obazire se na veću.


Monasi, jedna stvar kada je negovana i često praktikovana donosi veliki plod i korist. Koja je to stvar? Sabranost pažnje na dah.


Jedno veče je kornjača tražila hranu na obali jezera. A i jedan šakal je isto to veče tražio hranu na obali jezera. Kornjača još izdaleka spazi šakala kako njuška i, uvukavši svoje četiri noge i glavu u oklop, ostade savršeno mirna i nepomična. No, i šakal je još izdaleka opazio kornjaču, te joj priđe i poče da kruži: "Čim kornjača promoli bilo koji ud, odmah ću ga zgrabiti, odgristi i pojesti." No, pošto kornjača nije pružala nijedan od svojih udova, šakal, ne dočekavši priliku, izgubi interes za nju i ode. Isto tako Đavo neprekidno, neumorno kruži oko svakog od nas: "Možda će mi se ukazati prilika zahvaljujući oku, uhu, nosu, jeziku, telu. Možda će mi se ukazati prilika zahvaljujući mislima." Zato, monasi, treba da pažljivo stražarite na vratima svojih čula.
14:14
Ako utisci i uznemirenosti zaokupljaju neku osobu, a u nema njoj ničeg što bi ih moglo prihvatiti, u njima uživati ili ostati za njih vezano, onda je to kraj skrivenih sklonosti ka strasti, nemiru, ubeđenjima, obmani, žeđi za postojanjem i neznanju. To je kraj uzimanja batine i oružja, rasprava, svađa, optužbi, spletkarenja i pogrešnog govora. Te loše, nepovoljne stvari nestaju bez ostatka.



14:04
Ja nisam sveštenik. Nisam ni kraljević, ni zemljoradnik, niti bilo šta drugo. Uvideo sam jasno kako se ljudi u ovom svetu rađaju; sada lutam svetom kao mudrac, bez ikakve imovine, bez ičega svoga.


Među onima koji na ovom svetu uvek dobro spavaju ja sam jedan.


Opterećen sa dve stvari, čovek - sasvim sigurno - nalazi svoje mesto u paklu. Koje dve? Lošim navikama i pogrešnim stavovima.
13:56
Naučite to od vode. U planinskim klancima i procepima, bez prekida huče potoci, ali velika reka teče lagano, bez šuma. Prazne stvari zveče, iz punih nikakvog zvuka nema. Budala je poput dopola napunjenog krčaga, a mudrac kao duboko, vodom prepuno jezero.



Mudar čovek zna način da razluči dobro od lošeg u vezi i sa unutrašnjim i sa spoljašnjim svetom.
— Buddha
13:52
Kad su strune na vini previše zategnute, vina nije naštimovana ni pogodna za sviranje. Kad su strune na vini previše labave, vina nije naštimovana ni pogodna za sviranje. Ali kad strune na vini nisu previše zategnute, ni previše labave, već naštimovane po meri, vina je tada pogodna za sviranje. Isto tako, Sona, prevelik napor rađa nemir, preslab napor rađa lenjost. Zato bi trebalo da odrediš pravu meru svog napora, da naštimaš svoje sposobnosti u skladu sa tim i onda zasviraš svoju melodiju.


Ne zanemaruj vlastitu svrhu za tuđu, ma kako uzvišena bila. Kad svoju svrhu shvatiš pravilno, prioni uz svoj zadatak.
— Buddha
13:47
Biti privržen jednom stanovištu i gledati na druga stanovišta kao na manje vredna – to mudraci nazivaju okovom.


Učenje je slično splavu, koji služi da se pređe reka, a ne da se vežemo za njega
— Buddha
13:46
Spekulativna gledišta (svet je večan, svet nije večan, svet je beskonačan, svet je konačan, duša i telo su isto, duša i telo su različito, posle smrti Oslobođeni postoji, posle smrti Oslobođeni ne postoji…) jesu čitavo šipražje gledišta, džungla gledišta, iskrivljenje, kolebanje, okov gledišta. Ona su opterećena patnjom, jadom, očajem i groznicom, ne vode trežnjenju, hlađenju, stišavanju, miru, neposrednom znanju, probuđenju, nirvani. Spekulativna gledišta je Oslobođeni odložio na stranu.
— Buddha
13:45
"Djeca su moja, imetak je moj" - tako razmišlja budala. Ali ni sam nije svoj, a kamoli djeca, kamoli imetak.


Postoje dve vrste stvari. Stvari koje su okovi, a izgledaju prijatne i one koje su okovi, a izgledaju neprijatne.
— Buddha
13:44
Postepeno, malo po malo, povremeno, kao što kovač pročišćava srebro, tako i mudrac treba odstraniti mane iz samoga sebe.
— Buddha

June 29 2018

15:04
Ne brinite zbog toga. Pokušajte da svoj um održite u sadašnjosti. Šta god da se pojavi u umu, samo ga posmatrajte. Ne vezujte se za to. Čak ni ne želite da se otarasite misli. Tada će um dostići svoje prirodno stanje. Nema razdvajanja na dobro i loše, toplo i hladno, brzo i sporo. Nema mene i tebe, nema sopstva uopšte. Postoji samo ono što jeste. Kada idete u prošnju hrane, nema potrebe da činite bilo šta posebno. Jednostavno hodajte i posmatrajte ono što jeste. Nema potrebe da se vezujete za izolovanje ili osamu. Gde god da ste, upoznajte sebe tako što ste prirodni i pažljivi. Ako se javi sumnja, posmatrajte je kako dolazi i odlazi. Vrlo jednostavno. Ni za šta se ne vezujte.
To je kao da idete putem. S vremena na vreme naići ćete na prepreke. Kada se susretnete sa nečistoćama, samo ih uočite i prevaziđite, ne vezujući se za njih. Ne razmišljajte o onim preprekama koje ste već savladali. Ne brinite o onima koje niste još ni videli. Držite se sadašnjeg trenutka. Ne lupajte glavu oko dužine puta ili o odredištu. Sve se menja. Pored čega god da prođete, ne vezujte se za to. Na kraju će um dostići svoju prirodnu ravnotežu kada je vežbanje automatsko. Sve stvari dolaze i prolaze same od sebe.
— Ajahn Chah
15:02
Obuzdavanje čula je valjano vežbanje. Trebalo bi da o tome vodimo računa tokom celog dana. Ali ne preterujte u tome! Hodajte, jedite i ponašajte se prirodno. I onda razvijte prirodnu sabranost pažnje na ono što se događa u vama. Ne gurajte svoju meditaciju i sebe u bilo kakve zbunjujuće obrasce. To je samo još jedna forma želje. Budite strpljivi. Strpljenje i postojanost su neophodni. Ako se ponašate prirodno i sabrani ste, i mudrost će prirodno doći.



Mudrost dolazi od sabranosti pažnje u bilo kojem da ste položaju. Vaša praksa treba da počne čim se ujutru probudite. I treba da se nastavi sve dok ne zaspite. Ne lupajte glavu oko toga koliko dugo možete da sedite. Važno je da ste pažljivi bilo da radite ili sedite ili idete da okupate.
Svako ima svoj prirodni ritam. Neki ljudi će umreti u pedesetoj, neki u šezdeset petoj, a neki u devedesetoj. Isto tako, ni vaša praksa neće biti identična. Ne razmišljajte i ne brinite oko toga. Pokušajte da budete sabrani i pustite da stvari idu svojim prirodnim tokom. Tada će vam um postati smireniji u svakoj situaciji. Postaće miran poput bistrog šumskog jezera. I onda će razne vrste prekrasnih i retkih životinja doći da piju iz tog jezera. Jasno ćete videti prirodu svih stvari (sankhara) u ovom svetu. Videćete mnoge divne i neobične stvari kako dolaze i odlaze. Ali vi ćete biti mirni. Pojavljivaće se problemi i vi ćete istovremeno moći da vidite kroz njih. To je sreća Bude.

15:00
Razvijajte+koncentraciju,+monasi.+Skoncentrisani+monah+vidi+stvari+onakvima+kakve+jesu.

— Buddha

June 16 2018

06:58
Umjesto da u sebi podignete z i d otpora u
k o j i neprestano i b o l n o udaraju s t v a r i koje se »ne bi trebale
događati«, dopustite da to sve prođe k r o z vas.
N e t k o v a m kaže nešto grubo i l i s namjerom da vas
p o v r i j e d i . Umjesto da s e prepustite nesvjesnoj reakciji i l i
n e g a t i v n o s t i , kao što su n a p a d , obrana i l i povlačenje,
dopustite da te riječi prođu k r o z vas. Ne o d u p i r i t e se.
Kao da više nema n i k o g a tko bi mogao b i t i povrijeđen.
To je opraštanje. Na taj način postajete n e r a n j i v i .

NE T R A G A J T E Z A M I R O M . Ne tragajte n i z a
k o j im d r u g i m stanjem od onoga u kojem se sada
nalazite, jer ćete i z a z v a t i u n u t a r n j i sukob i nesvjesni
otpor.
Oprostite sebi što niste s p o k o j n i . Onoga tren
u t k a k a d p o t p u n o p r i h v a t i t e svoj ne-mir, on ć e
se p r e o b r a z i t i u m i r . Sve ono što p o t p u n o p r i h v a tite
odvest će vas onamo, u spokojstvo. To je čudo
predavanja.
K a d p r i h v a t i t e ono što jest, s v a k i j e trenutak najbolji. To
je prosvjetljenje.

— ET
Older posts are this way If this message doesn't go away, click anywhere on the page to continue loading posts.
Could not load more posts
Maybe Soup is currently being updated? I'll try again automatically in a few seconds...
Just a second, loading more posts...
You've reached the end.

Don't be the product, buy the product!

Schweinderl